KURSU
LINGUAGEM DE PROGRAMAÇÃO
ESCOLA TÉCNICA INFORMÁTICA
(ETI)
2015
PAJINA BA REKUINESEMENTU I
Bazeia
ba despaisu husi Ministerio Edukasaun número
registo 1098 data : 01-07-2015 no
karta DNESTV no 78/ME-DNESTV/V/2012 kona ba estajiu.
Nune’e hau hala’o ona estajiu iha ESCOLA TÉCNICA INFORMÁTICA DILI (ETI-DILI) tuir data nebe determinadu tiha ona, ho durasaun
durante fulan ida, hahu husi loron 1 fulan Jullu 2015 no remata iha loron 1
fulan Augostu 2015. Estajiu ne’e realiza bazeia ba kurikulu Eskola sekundariu
teknika vokasional.
Naran :
Gaudinho Xavier Pinto
No. Reg. : 07141012
Klasse : 120 Ano
Turma : D
Kursu :
Linguagem de Programação
Dili,......../.........../2015
Rekuñesementu
husi :
Xefe departamentu da diresaun......... Responsavel ba Kurrikulum
(
____________________ ) (
_____________________ )
Diretor
Eskola
(____________________________)
PAJINA BA REKUINECIMENTU II
Relatoriu
ne’e hanesan kriteria ida hodi priense
rekezitus husi Eskola Técnica Informática, hafoin halao estajiu
no molok tuir exame nacional.
Ano
letivo 2015
Naran :
Gaudinho Xavier Pinto
No. Reg. : 07141012
Klasse : 120 Ano
Turma : D
Kurso : Linguagem de Programação
Dili,......../.........../2015
Rekuñesementu
husi :
Professor/a Orientador/a Diretor Escola
(
_____________________ ) ( _____________________ )
LIAN
MAKLOKE
Buat
hotu ne’ebé realiza sei la sai realidade bainhira la hala’o ho Maromak. Hodi
ida ne’e antes halo deskrisaun ba relatóriu, uluk nanain la haluhan hato’o
agradese barak ba Nai Maromak Nia grasa no tulun ne’ebé fo mai hau hodi realiza
estajiu ne’e hotu ho tempu ne’ebé determinadu.
Tan ne’e, iha oportunidade ida ne’e, hakerek na’in
hato’o agradese barak ba parte hothotu ne’ebé fo kontribuisaun direita no
indireita, liuliu ba:
a.
Señor
António Soares Martins, L.Gi, hanesan
diretór Escola Técnica Informática.
b.
Señora
Debora Catarina Almeida da Silva Raimundo,
L. Ortp. Hanesan xefe kurikulu ba Escola Técnica I nformática.
c.
Señor
................................. ne’ebé ofese ona fatin hodi realiza estajiu.
d.
Señor
.............................. nudar orientador ba estajiu.
e.
Profesor
hothotu ne’ebé orienta no eduka ami durante realizasan estájiu
f.
Ba
kolega hothotu ne’ebé fo ona nia hanoin no kontribuisaun hodi hakerek
relatóriu.
Ikus
liu hakerek na’in ho haraik-án no laran luak tabes hodi simu jusestaun no
hadian ba konseitu iha ralatóriu nia laran ho konstrutivu no progressaun ba
relatóriu i nia diak ba futuru.
Dili,----------/Jullu 2015
Hakerek nain.
(Gaudinho Xavier Pinto)
REJISTU
SUMARIU
Pajina
Rekuinecimentu I------------------------------------------------------------
Pajina
Rekuinecimentu II-----------------------------------------------------------
Lian
Makloke---------------------------------------------------------------------------
Rejistu
Sumariu------------------------------------------------------------------------
Kapitulo
I Intrudusaun--------------------------------------------------------------
1.1.
Definisau estajiu------------------------------------------------------------------
1.2.
Baze Estájiu-----------------------------------------------------------------------
1.3.
Objetivu----------------------------------------------------------------------------
1.2.1. Objetivu Estajiu----------------------------------------------------------------
1.2.2. Objetivu Hakerek Relatoriu Estajiu-------------------------------------
1.4. Benefisiu Husi Estajiu----------------------------------------------------------
Kapitulo
II Konesimentu Jeral kona ba Fatin Estajiu ---------------------
2.1
Historia Badak kona ba Instituisaun ka Organisaun-------------------
2.
Vizaun---------------------------------------------------------------------------------
2.3
Misaun-------------------------------------------------------------------------------
2.4
Estrutura Organizasau no Funsaun Estrutura--------------------------
2.5
Funcionalidade Sistema Servisu iha Fatin Estajiu-----------------------
Kapitulo
III Enseramentu----------------------------------------------------------
3.1
Kokluzaun--------------------------------------------------------------------------
3.2
Lian Menon------------------------------------------------------------------------
Referencia-------------------------------------------------------------------------------
Anexo-------------------------------------------------------------------------------------
KAPITULO
I
INTRUDUSAUN
1.1.
Definisau estajiu
Estájiu nudar atividade estudante finalista 120
ano iha eskola Técnica informática ne’ebé hala’o iha etapa rua nia laran mak etapa dahuluk mak
ensinu aprendizajen ne’ebé hala’o iha eskola no etapa daruak mak pratika ne’ebé
hala’o iha istituisaun guvernu no orgenizasaun non govermental nian.
Iha
etapa aprendizajen edukasional sira ne’ebé ezersa iha grupu kiík/limitadu.
Situasaun ensinu aprendizajen la ho hakarak halo limitasaun atu treinu nee
di’ak liu, fasil kontrola no mos intensivu liu atu hasa’e estudante nia
kompetensia profisionál. Iha etapa pratika, ablidade edukasionál ne’ebé treina
ona iha etapa aprendizajen koko atu aplika tomak iha pratika sira ne’ebé
termina ona husi eskola liu husi survei iha kampu iha kontestu nee be
instituisaun sira. Aleinde ne’e, atividade estra-kurikular iha instituisaun mos
sai ejizénsia ida ba estajiariu ida idak nudar parte integradu husi atividade
estajiu nian.
1.2. Baze Estájiu
Realizasaun estajiu prátika nudar misaun prinsipal
Escola Técnica Informática nian mak eduka estudante atu iha kompeténsia hodi
domina área tecnolojia atu bele dezenvolve professionalizmu. Estájiu prática nudar dixiplina obrigatória
ba estudante 120Ano ho nia programa Hardware no Sofware.
Estájiu tinan ida ne’e, iha esperansa atu hasaé papel Hardware no
Sofware nian nudar parte ida husi Escola Técnica Informática hodi bele esforsu
atu hsa’e kualidade edukasaun iha area informátika ne’ebé orienta ba:
Ø
Escola
Técnica Informática nudar sentru hodi kuidadu no dezenvolve siensia teknolójia.
Ø
Eduka
estudante atu serve tomak no mos sente iha responsablidade ne’ebé bot kona ba
progressu teknolójia nasaun Timor Leste.
Ø
Hasa’e
profisionalizmu estudante estajiariu nian hodi fo benefisiu ba esforsu
dezenvolvimento nasaun nian.
1.3.
Objetivu
1.3.1. Objetivu estájiu
1.
Fo
oportunidade ba estudante sira atu konese diretamente kona ba servisu nebe sai
hanesan lisaun ida ba sira hodi dezenvolve sira nia matenek.
2.
Permite
estudante sira atu aplika sira nia matenek nebe mak sira hetan husi teoria iha
eskola.
3.
Atu
hametin relasaun kooperasaun entre empreza, instituisaun sira ho eskola. Liu husi
bele sai hanesan media promosaun ida ba
instituisaun servisu sira, no hanesan sasukat ida ba eskola hodi ganrantia kualidade eskola nian.
4.
Atu
hetan no manan experiencia foun iha servisu fatin no koinese diak liu tan konseitu
inportante sira, hanesan etika servisu, disiplina servisu,
profesionalidade, nsst.
1.3.2. Objetivu Hakerek Relatoriu
Relatoriu mak
relata ka hakerek rezultadu husi estudante ida hafoin halao tuir data nebe determina husi eskola, nebe ho
objetivu hanesan tuir mai ne’e :
1.
Atu
priense kriterio balun husi kurrikulum eskola nian molok ba tuir ezame
nasional.
2.
Motiva
estudante sira atu bele dezenvolve no deskobre hanoin foun iha formatu hakerek
nebe sistematiku, logiku no utiliza lian tetum nebe diak.
3.
Hasae
kreatividade estudante sira nian iha parte hakerek utiliza linguajen
sientifiku.
4.
Sai
hanesan evidensia ida hodi hatudu katak estudante ne’e halao tiha ona tuir data nebe determinado.
1.4.
Benefisiu Estajiu
1.
Hetan
esperencia servisu husi fatin estajiu.
2.
Hetan
valor estajiu hodi prienche ba materia produtivo antes ba tuir exame nacional.
3.
Promove
ciensia nebe hetan husi escola ba fatin estajiu.
KAPITULO
II
KOÑESIMENTU JERAL KONA BA FATIN ESTÁJIU
2.1. Historia
Badak kona ba Instituisaun ka Organisaun
Escola Técnica Informática hanesan
institusaun privadu ida nebe existe iha Timor Leste, servisu ba edukasaun iha
area teknika professional ho obejetivu atu fo matenek ba joven sira iha ciensia
informatika no mos prepara sira atu prontu halao servisu tuir nesesidade nebe
mak existe. Ho objetivu refere, molok sira atu ba servisu, dahuluk eskola
organiza sira atu halao uluk tuir
kurrikulum nebe mak vigor iha eskola atu nune’e sira bele aprende experiensia
balun hodi sente diferente entre servisu no eskola. mak formatu edukasaun ida nebe ho maneira fo
experiencia estudu ida ba estudante sira atu halo partisipasaun pratika
diretamente iha servisu fatin iha mundu real, tantu iha empreza, instituisaun governu no mos intituisaun privadu sira.
Iha parte seluk, bele fo importansia ba estajiariu tamba dala
barak experiensia nebe mak hasoru iha fatin, teoriamente la hanorin iha eskola
tan ne’e bele hasae kualidade edukasaun iha nivel Ensinu Sekundariu Tekniku
Vokasional epesial ba Escola Técnica Informática (ETI) nebe mak sai hanesan
matadalan atu dezenvolve sistema ida
nebe iha relasaun diak entre edukasaun no empreza ka servisu .
Hau halao iha Fundação
Klibur Mata Dalan ba Cooprativa no Fila Liman iha Praia dos Coqueros Pertamina
Dili Timor Leste, durante fulan ida nebe hahu husi loron 1 fulan Julho no
remata iha loron ida fulan Augosto 2015 ho total 216 horas.
Atu hasoru dezafius mundu
globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija
rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha
ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai
peritus, professional iha quantidade nebe barak. Peritus sira ne’e persija
tebes iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho
seluk-seluk tan. Tamba ho ida ne’e
educação iha area teknika importante tebes no sira obrigatoriomente atu
hafoun ka update siensia no halo adaptasaun
ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho makaas tebes nebe modern ho
inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e seitor edukasaun sai hanesan seitor nebe
vital ho estrategia no hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano”
Minimu rekursu humano iha Nasaun
oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun
espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba
ida ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba ba ema Timor-Leste oan tomak
iha nivel secundaria atu nune’e bele compete tama ba merkadu de servisu nomos
atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur.
Ralasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no kontribuisaun positiva ba
prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento nia
nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik”
Liu husi prinsipu sira iha leten,
maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman Loke Escola
Técnica Informática halao nia actividade inscrisaun estudante foun
iha loron 5 Novembro tinan 2009 iha Rua
No. 6 de Setembro, Nu’u Badak Akadiru-Hun, Sub-Distrito Nain Feto Distrito
Dili, Timor-Leste.
Prosesu akreditasaun sei lao hela no
relasiona ho ida ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron
30 Fulan Abril Tinan 2010 husi Dr. José Lúis Guterres nebe assume kargu hanesan
Primeiro Vice- Primeiro Ministro RDTL ho Dr. Paul Assis Belo assume kargu
hanesan Vice Ministru Edukasaun nebe deside loron 30 Fulan Abril Tinan 2010
hanesan loron moris Escola Técnica Informática nian.
Fundador : FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN BA COOPERATIVA NO FILA LIMAN, ho nia No.de
Registo : 3/DNRN-MJ/IV/2008, TIN.5002065
2. 2. Vizaun
Habelar an hodi tuir mudansa saida
deit nebe Timor-Leste iha hanesan seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos
seitor politik ho governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamica nebe relevante ho moris
nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.
2. 3. Misaun
Hasae kualidade
rekursu humano ema Timor-Leste atu sai badinas, profissional no cultural iha
aspectu oin-oin, hodi tuir no partisipa dezemvolve moris ekonomia no
establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.
2.4.Estrutura Organizasau
2.5.Funsaun Estrutura
KAPITULO III
DESPEXU
3.1.
Kokluzaun
3.2.
Sujestaun
REFERENCIA
ANEXO
Anotasaun
diaria
Naran :
Gaudinho Xavier Pinto
Nu
emis : 163865
Kursu :
Klase/Turma :
12o ano / D
Fatin
Estájiu : Escola Tecnica Informatica ETI
Nu
|
Loron/data
|
horas
|
Atividade
|
Obs
|
|
Dader
|
loraik
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Dili,...........
Jullu 2015
estajiariu
(Gaudinho
Xavier Pinto)
Rekuñesementu
husi :
Sefe departamentu da diresaun......... Professor/a Orientador/a
(____________________) (_____________________)
Diretor
Eskola
(____________________________)
Tidak ada komentar:
Posting Komentar