Relatorio Estajiu



 KURSU LINGUAGEM DE PROGRAMAÇÃO
ESCOLA TÉCNICA INFORMÁTICA
(ETI)
2015


PAJINA BA REKUINESEMENTU I


Bazeia ba despaisu husi Ministerio Edukasaun número  registo 1098 data : 01-07-2015 no  karta DNESTV no 78/ME-DNESTV/V/2012 kona ba estajiu. Nune’e hau hala’o ona estajiu iha ESCOLA TÉCNICA INFORMÁTICA DILI (ETI-DILI) tuir data nebe determinadu tiha ona, ho durasaun durante fulan ida, hahu husi loron 1 fulan Jullu 2015 no remata iha loron 1 fulan Augostu 2015. Estajiu ne’e realiza bazeia ba kurikulu Eskola sekundariu teknika vokasional.
Naran              : Gaudinho Xavier Pinto
No. Reg.          : 07141012
Klasse              : 120 Ano
Turma              : D
Kursu              : Linguagem de Programação


Dili,......../.........../2015
Rekuñesementu husi :

 Xefe departamentu da diresaun.........        Responsavel ba Kurrikulum


( ____________________ )                            ( _____________________ )


Diretor Eskola


(____________________________)




PAJINA BA REKUINECIMENTU II

Relatoriu ne’e  hanesan kriteria ida hodi priense rekezitus husi Eskola Técnica Informática, hafoin halao estajiu no molok tuir exame nacional.
Ano letivo 2015



Naran              : Gaudinho Xavier Pinto
No. Reg.          : 07141012
Klasse              : 120 Ano
Turma              : D
Kurso             : Linguagem de Programação






Dili,......../.........../2015
Rekuñesementu husi :

   Professor/a Orientador/a                                                   Diretor Escola                                                               

( _____________________ )                                       ( _____________________ )








LIAN MAKLOKE
Buat hotu ne’ebé realiza sei la sai realidade bainhira la hala’o ho Maromak. Hodi ida ne’e antes halo deskrisaun ba relatóriu, uluk nanain la haluhan hato’o agradese barak ba Nai Maromak Nia grasa no tulun ne’ebé fo mai hau hodi realiza estajiu ne’e hotu ho tempu ne’ebé determinadu.
Tan ne’e, iha oportunidade ida ne’e, hakerek na’in hato’o agradese barak ba parte hothotu ne’ebé fo kontribuisaun direita no indireita, liuliu ba:
a.       Señor António Soares Martins, L.Gi, hanesan  diretór Escola Técnica Informática.
b.      Señora Debora Catarina Almeida  da Silva Raimundo, L. Ortp. Hanesan xefe kurikulu ba Escola Técnica I nformática.
c.       Señor ................................. ne’ebé ofese ona fatin hodi realiza estajiu.
d.      Señor .............................. nudar orientador ba estajiu.
e.       Profesor hothotu ne’ebé orienta no eduka ami durante realizasan estájiu
f.       Ba kolega hothotu ne’ebé fo ona nia hanoin no kontribuisaun hodi hakerek relatóriu.
Ikus liu hakerek na’in ho haraik-án no laran luak tabes hodi simu jusestaun no hadian ba konseitu iha ralatóriu nia laran ho konstrutivu no progressaun ba relatóriu i nia diak ba futuru.

        Dili,----------/Jullu 2015
             Hakerek nain.


 (Gaudinho Xavier Pinto)
 


REJISTU SUMARIU

Pajina Rekuinecimentu I------------------------------------------------------------  
Pajina Rekuinecimentu II-----------------------------------------------------------
Lian Makloke---------------------------------------------------------------------------
Rejistu Sumariu------------------------------------------------------------------------
Kapitulo I Intrudusaun--------------------------------------------------------------
1.1. Definisau estajiu------------------------------------------------------------------
1.2. Baze Estájiu-----------------------------------------------------------------------
1.3. Objetivu----------------------------------------------------------------------------
1.2.1. Objetivu Estajiu----------------------------------------------------------------
1.2.2. Objetivu Hakerek Relatoriu Estajiu-------------------------------------
1.4. Benefisiu Husi Estajiu----------------------------------------------------------
Kapitulo II Konesimentu Jeral kona ba Fatin Estajiu ---------------------
2.1 Historia Badak kona ba Instituisaun ka Organisaun-------------------
2. Vizaun---------------------------------------------------------------------------------
2.3 Misaun-------------------------------------------------------------------------------
2.4 Estrutura Organizasau no Funsaun Estrutura--------------------------
2.5 Funcionalidade Sistema Servisu iha Fatin Estajiu-----------------------  
Kapitulo III Enseramentu----------------------------------------------------------
3.1 Kokluzaun--------------------------------------------------------------------------
3.2 Lian Menon------------------------------------------------------------------------
Referencia-------------------------------------------------------------------------------
Anexo-------------------------------------------------------------------------------------









KAPITULO I
INTRUDUSAUN

1.1. Definisau estajiu
Estájiu nudar atividade estudante finalista 120 ano iha eskola Técnica informática ne’ebé hala’o  iha etapa rua nia laran mak etapa dahuluk mak ensinu aprendizajen ne’ebé hala’o iha eskola no etapa daruak mak pratika ne’ebé hala’o iha istituisaun guvernu no orgenizasaun non govermental nian.
Iha etapa aprendizajen edukasional sira ne’ebé ezersa iha grupu kiík/limitadu. Situasaun ensinu aprendizajen la ho hakarak halo limitasaun atu treinu nee di’ak liu, fasil kontrola no mos intensivu liu atu hasa’e estudante nia kompetensia profisionál. Iha etapa pratika, ablidade edukasionál ne’ebé treina ona iha etapa aprendizajen koko atu aplika tomak iha pratika sira ne’ebé termina ona husi eskola liu husi survei iha kampu iha kontestu nee be instituisaun sira. Aleinde ne’e, atividade estra-kurikular iha instituisaun mos sai ejizénsia ida ba estajiariu ida idak nudar parte integradu husi atividade estajiu nian.
1.2. Baze Estájiu
Realizasaun estajiu prátika nudar misaun prinsipal Escola Técnica Informática nian mak eduka estudante atu iha kompeténsia hodi domina área tecnolojia atu bele dezenvolve professionalizmu.  Estájiu prática nudar dixiplina obrigatória ba estudante 120Ano ho nia programa Hardware no Sofware.
Estájiu tinan ida ne’e, iha esperansa atu hasaé papel Hardware no Sofware nian nudar parte ida husi Escola Técnica Informática hodi bele esforsu atu hsa’e kualidade edukasaun iha area informátika ne’ebé orienta ba:
Ø  Escola Técnica Informática nudar sentru hodi kuidadu no dezenvolve siensia teknolójia.
Ø  Eduka estudante atu serve tomak no mos sente iha responsablidade ne’ebé bot kona ba progressu teknolójia nasaun Timor Leste.
Ø  Hasa’e profisionalizmu estudante estajiariu nian hodi fo benefisiu ba esforsu dezenvolvimento nasaun nian.


1.3. Objetivu
1.3.1. Objetivu estájiu
1.        Fo oportunidade ba estudante sira atu konese diretamente kona ba servisu nebe sai hanesan lisaun ida ba sira hodi dezenvolve sira nia matenek.
2.        Permite estudante sira atu aplika sira nia matenek nebe mak sira hetan husi teoria iha eskola.
3.        Atu hametin relasaun kooperasaun entre empreza, instituisaun sira ho eskola.  Liu husi  bele sai hanesan media promosaun ida ba  instituisaun servisu sira, no hanesan sasukat ida ba eskola hodi  ganrantia kualidade  eskola nian.
4.        Atu hetan no manan experiencia foun iha servisu fatin no koinese diak liu tan konseitu  inportante sira, hanesan  etika servisu, disiplina servisu, profesionalidade, nsst.
1.3.2. Objetivu Hakerek Relatoriu  
Relatoriu  mak relata ka hakerek rezultadu husi estudante ida hafoin halao  tuir data nebe determina husi eskola, nebe ho objetivu hanesan tuir mai ne’e :
1.      Atu priense kriterio balun husi kurrikulum eskola nian molok ba tuir ezame nasional.
2.      Motiva estudante sira atu bele dezenvolve no deskobre hanoin foun iha formatu hakerek nebe sistematiku, logiku no utiliza lian tetum nebe diak.
3.      Hasae kreatividade estudante sira nian iha parte hakerek utiliza linguajen sientifiku.
4.      Sai hanesan evidensia ida hodi hatudu katak estudante ne’e halao tiha ona  tuir data nebe determinado.
1.4. Benefisiu Estajiu
1.      Hetan esperencia servisu husi fatin estajiu.
2.      Hetan valor estajiu hodi prienche ba materia produtivo antes ba tuir exame nacional.
3.      Promove ciensia nebe hetan husi escola ba fatin estajiu.

KAPITULO II
KOÑESIMENTU JERAL KONA BA FATIN ESTÁJIU
2.1.  Historia Badak kona ba Instituisaun ka Organisaun
Escola Técnica Informática hanesan institusaun privadu ida nebe existe iha Timor Leste, servisu ba edukasaun iha area teknika professional ho obejetivu atu fo matenek ba joven sira iha ciensia informatika no mos prepara sira atu prontu halao servisu tuir nesesidade nebe mak existe. Ho objetivu refere, molok sira atu ba servisu, dahuluk eskola organiza sira atu halao uluk  tuir kurrikulum nebe mak vigor iha eskola atu nune’e sira bele aprende experiensia balun hodi sente diferente entre servisu no eskola.  mak formatu edukasaun ida nebe ho maneira fo experiencia estudu ida ba estudante sira atu halo partisipasaun pratika diretamente iha servisu fatin iha mundu real, tantu iha empreza, instituisaun governu  no mos intituisaun privadu sira.
Iha parte seluk,  bele fo importansia ba estajiariu tamba dala barak experiensia nebe mak hasoru iha fatin, teoriamente la hanorin iha eskola tan ne’e bele hasae kualidade edukasaun iha nivel Ensinu Sekundariu Tekniku Vokasional epesial ba Escola Técnica Informática (ETI) nebe mak sai hanesan matadalan  atu dezenvolve sistema ida nebe iha relasaun diak entre edukasaun no empreza ka servisu .
Hau halao  iha Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooprativa no Fila Liman iha Praia dos Coqueros Pertamina Dili Timor Leste, durante fulan ida nebe hahu husi loron 1 fulan Julho no remata iha loron ida fulan Augosto 2015 ho total 216 horas.
Atu hasoru dezafius mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai peritus, professional iha quantidade nebe barak. Peritus sira ne’e persija tebes iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho seluk-seluk tan. Tamba ho ida ne’e  educação iha area teknika importante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka update siensia  no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho makaas tebes nebe modern ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e seitor edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia no hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano”
Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ida ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba ba ema Timor-Leste oan tomak iha nivel secundaria atu nune’e bele compete tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Ralasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento nia nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik”
Liu husi prinsipu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman Loke Escola Técnica Informática halao nia actividade inscrisaun estudante foun iha loron 5 Novembro tinan 2009  iha Rua No. 6 de Setembro, Nu’u Badak Akadiru-Hun, Sub-Distrito Nain Feto Distrito Dili, Timor-Leste.
Prosesu akreditasaun sei lao hela no relasiona ho ida ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 husi Dr. José Lúis Guterres nebe assume kargu hanesan Primeiro Vice- Primeiro Ministro RDTL ho Dr. Paul Assis Belo assume kargu hanesan Vice Ministru Edukasaun nebe deside loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 hanesan loron moris Escola Técnica Informática nian.
Fundador  : FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN  BA COOPERATIVA NO  FILA LIMAN, ho nia No.de Registo : 3/DNRN-MJ/IV/2008, TIN.5002065

2. 2. Vizaun
Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe Timor-Leste iha hanesan seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politik ho governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamica nebe relevante ho moris nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.
2. 3. Misaun
Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste atu sai badinas, profissional no cultural iha aspectu oin-oin, hodi tuir no partisipa dezemvolve moris ekonomia no establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.
2.4.Estrutura Organizasau


2.5.Funsaun Estrutura









KAPITULO III
DESPEXU
3.1.   Kokluzaun
3.2.   Sujestaun
REFERENCIA
ANEXO


Anotasaun diaria
Naran : Gaudinho Xavier Pinto
Nu emis : 163865
Kursu :
Klase/Turma : 12o ano / D
Fatin Estájiu : Escola Tecnica Informatica ETI
Nu
Loron/data
horas
Atividade
Obs
Dader
loraik














































                                                                        Dili,........... Jullu 2015
                                                                                 estajiariu

                                                                        (Gaudinho Xavier Pinto)

Rekuñesementu husi :

 Sefe departamentu da diresaun.........         Professor/a Orientador/a


(____________________)                              (_____________________)


Diretor Eskola


(____________________________)

Tidak ada komentar:

Posting Komentar